Nepomućeni spokoj Prespanskog jezera

Nije preostalo mnogo mesta na ovome svetu gde će vas probuditi potpuna tišina. U osvit dana, osim ako se ne oglašavaju kormorani koji rano ujutro prate ribarske čamce, na kraju sela Stenje na Prespanskom jezeru nema nikakvih zvukova - jedino što se može „čuti“ je beskrajna, blažena tišina...

Snimio: Ljupčo Ilievski

Snimio: Ljupčo Ilievski

„Ipak, noći u julu i avgustu su ovde prilično bučne“, kaže Milti, kako svi zovu Dragana Mitrevskog, meštanina koji je neiscrpni izvor informacija o selu i njegovoj okolini. Pomislili smo da nam je iluzija o apsolutnom miru i tišini + razbijena slikom bučnih turista, ali ipak nije. „Njivice tada dolaze u plićak da bi se mrestile. Njihovo praćakanje u plitkoj vodi se čuje u tihim letnjim noćima. Prava su atrakcija za turiste, pa i za nas domaće. Svetlucaju i belasaju se u vodi, kao da su od srebra. Mogu da se uhvate rukama.“

Njivice ili belvice su vrste karakteristične za Prespansko jezero. Karakteristični su i turisti koji dolaze ovde. To su upravo ljudi koji traže spokoj i uživaju u miru koji ovde svakako mogu naći, za razliku od Ohridskog jezera, glavne turističke destinacije u Makedoniji, koje je mnogo poznatije i posećenije mesto, a nalazi se nedaleko odavde.

Ohrid i Prespu, jezera blizance, kako ih nazivaju, razdvaja i istovremeno spaja planina Galičica, jedan od tri nacionalna parka u Makedoniji. Dva jezera i planina predstavljaju neobičan geološko-hidrološki fenomen. Poput vezanih sudova, jezera su spojena podzemnim kanalima ispod masivnog krečnjačkog tela planine. Prespansko jezero ističe u Ohridsko, bivajući njegov glavni hidrološki izvor. Mnogi koji se dive veličanstvenim vrelima reke Crni Drim, koja izvire iz podzemnih izvora nadomak manastira Sveti Naum, jednoj od atrakcija na obali Ohridskog jezera, i ne znaju da njihova voda velikim delom potiče iz Prespanskog jezera (tačnije, oko 40 odsto). Hidrološka veza dva jezera je naučno potvrđena pre nekoliko decenija postupkom ispuštanja obojenih materija iz Prespanskog jezera u kanale ispod Galičice, koje su se pojavile u vodi Ohridskog jezera.

Eksperiment je izvršio Institut za primenu radioizotopa iz Skoplja, ali lokalni žitelji samo klimaju glavom i kažu da su oni to odavno znali i bez naučnih ispitivanja. Izneće vam teoriju da su Mala Prespa (jezero manjeg obima koje je deo ovog jezerskog sistema i koje se nalazi na teritoriji Grčke), Velika Prespa i Ohridsko jezero u stvari nekada davno bila jedna ogromna reka, a to će potkrepiti i činjenicom da iz Ohridskog jezera izvire reka Crni Drim (još jedan od brojnih fenomena u vezi sa ovim jezerima), koja se potom spaja sa Belim Drimom u Albaniji i uliva u Jadransko more. Naučnici ovu teoriju osporavaju, ali ona je u svakom slučaju jedan od interesantnih lokalnih mitova.

Prespansko jezero se nalazi na jugozapadu Republike Makedonije. Najveći deo njegovih voda (65 odsto) pripada Makedoniji, 18 odsto Albaniji i 17 odsto Grčkoj. Predstavljajući jedinstveni sistem sa Ohridskim, dva se jezera svrstavaju među pet najstarijih jezera na našoj planeti (pored Bajkalskog u Rusiji, Titikake u Južnoj Americi i Tanjganjike i Njase u Africi). Profesor dr Ljupčo Melovski sa Instituta za biologiju na Univerzitetu „Sveti Ćirilo i Metodije“ u Skoplju, koji se godinama bavi proučavanjem Prespanskog jezera, naglašava globalni značaj jezerskog sistema, zajedno sa planinom i okolnim šumama: „To su veoma stari ekološki sistemi. Oni vode poreklo iz perioda tercijera, odnosno stari su pet miliona godina. Upravo od njihove starosti potiče i njihov endemizam.“ Unikatni endemizam i bogati biološki diverzitet su specifičnost ovog jezerskog sistema i njihove planine (Galičicu biolozi nazivaju „mali Kavkaz“ upoređujući je sa svetski poznatim regionom biodiverziteta.) Još jedna vrednost ovog jezerskog sistema je blizina drugog nacionalnog parka. Na istočnoj obali njegov basen se graniči sa Nacionalnim parkom „Pelister“, koji svojim specifičnim prirodnim vrednostima još više obogaćuje ovo područje.

Dok je Ohridsko jezero nadaleko poznato po svojim prirodnim i kulturnim osobinama i značaju, Prespa je kao uspavana lepotica o kojoj se veoma malo zna. Ipak, njene vrednosti daleko prevazilaze njenu popularnost. Pored prirodnih, ona skriva i kulturni značaj. Dovoljno je i to što se kod prespanskog sela Kurbinovo nalazi crkvica iz ranog XII veka, posvećena Svetom Đorđu i čudesnom „Belom anđelu“. Ona, kao i ostale freske ove male jednobrodne bazilike, smatra se jednim od nekoliko evropskih slikarskih blesaka koji su najavili period renesanse. U Prespi se živi mirno, a glavni izvor prihoda nisu turisti već dva lokalna resursa – riba i jabuke. Voćarstvo i ribarenje su najznačajnije privredne delatnosti u opštini Resen, jedinoj opštini na makedonskoj obali Prespanskog jezera. Prizor naizgled beskrajnih voćnjaka sa crvenim plodovima pored jezera je zaista idiličan. „Morate doći na naš festival jabuke“, srdačno nas poziva gradonačelnik Resena, Mihail Volkanovski, „berba je u oktobru glavni događaj jer je jabuka simbol Prespe.“ Gradonačelnik priča i o jednoj viziji koja polako postaje stvarnost, o integralnom upravljanju jezerom u saradnji triju država koje dele njegove vode.

Sve je započelo 2000. godine, kada su premijeri Makedonije, Albanije i Grčke potpisali Deklaraciju o saradnji, izrazivši dobru volju za integralnim upravljanjem jezerom i vodeći se idejom da će ovaj vredan prostor prerasti u trilateralni prekogranični Prespa park. Pri tome je bilo formirano i zajedničko koordinativno telo (PPCC - Prespa Park Coordinative Committee), sa predstavnicima vlada, lokalnih uprava, eksperata i nevladinog sektora, koje i danas funkcioniše, koordinirajući aktivnosti povezane sa jezerskim sistemom. Pod supervizijom ovog tela je 2003. godine urađen Prvi strateški akcioni plan o održivom razvoju ovog regiona, na čijoj su osnovi mnoge međunarodne donatorske agencije i agencije za pomoć sprovele projekte na Prespi. Projekat koji sprovodi UNDP (Program Ujedinjenih nacija za razvoj), a koji se finansira preko GEF-a (Globalnog ekološkog fonda) je po mnogo čemu specifičan i već je postao deo života ljudi u regionu, kaže gradonačelnik, dodajući da je taj projekat doprineo razvoju opštine više od svih drugih zajedno.

Prateći princip projekta o održivom razvoju Prespanskog basena, opštinska strategija je okrenuta filozofiji ekološkog poslovanja u svim privrednim oblastima i umerenog i alternativnog turizma. „Ne smemo ponoviti grešku koja je učinjena u Ohridu i dozvoliti preveliku urbanizaciju obale. Mora se sačuvati prirodni ambijent. Već je razvijen seoski turizam u selu Brajčino, a postoje i druge alternativne ideje. Prespa je poznata po svojim šumama, ona je prirodno lečilište za ljude sa astmom i drugim problemima disajnih puteva. Ona nudi mir i tišinu, i tu je njena prednost“, dodaje gradonačelnik Volkanovski.

Dirdra Bojd, stalni predstavnik Programa za razvoj Ujedinjenih nacija u Makedoniji, objašnjava prirodu interesa GEF-a za ovaj region: „Jezerski slivovi su veoma značajan resurs koji širom sveta obezbeđuje zaštitu biodiverziteta, ekonomski razvoj i generisanje prihoda za domaćinstva. Prekogranična jezera, kao sto je slučaj sa Prespanskim, nude mogućnosti za regionalnu integraciju i saradnju. Ključ za efikasno upravljanje je politička podrška na visokom nivou, jake veze sa donosiocima odluka, institucijama, zajednicama i visok stepen adaptibilnosti u novonastalim pitanjima.“ „Na globalnom nivou ima 263 sliva koji prelaze političke granice dveju ili više zemalja i oni predstavljaju skoro jednu polovine površine Zemlje i 40 odsto globalne populacije. Ovo pokazuje koliko pitanja povezana sa upravljanjem slivova mogu da povežu zemlje, ali istovremeno i da generišu konflikte. Zbog toga, GEF podržava više od 100 zemalja u pripremi kooperativnih okvira za upravljanje prekograničnim slivovima za najvažnija svetska prekogranična vodena tela. Prepoznajući globalni značaj Prespanskog jezera i ceneći napore vlada i naroda u sve tri susedne zemlje, GEF je obezbedio podršku preko UNDP-a, za jačanje saradnje i poverenja na svim nivoima i promovisanje regionalnog održivog ekonomskog razvoja“, nadovezuje se Anita Kodžoman, rukovodilac jedinice za životnu sredinu UNDP-a. Dimitrije Sekovski je mladi Resenčanin koji je u projektu GEF-UNDP angažovan od samog njegovog početka 2004. godine. On kaže da je veoma važno to što je u Resenu otvorena projektna kancelarija, tako da je projektni tim svakodnevno direkno u kontaktu sa građanima i svim strukturama – lokalnom upravom, nevladinim organizacijama, udruženjima ribara i zemljoradnika.

Osim vrednostima regiona, interes globalnih organizacija za Prespu je bio isprovociran i procesima degradacije koji su se pojavili poslednjih decenija, kao kombinacija delovanja prirodnih i antropogenih faktora. „Kao posledica 20-godišnje suše (koja je trajala do pre 5-6 godina), jezero je izgubilo vodeni stub od 8-9 metara. Gubitak te velike količine sveže vode, zajedno sa povećanim unosom hemikalija, pesticida i komunalnih otpadnih voda, nekontrolisano ribarenje, seča šuma i mnoge druge aktivnosti su dovele do poremećaja jezerskog ekološkog sistema“, kaže Sekovski. Njegov kolega, Nikola Zdraveski, dodaje da je već započeo proces eutrofikacije, što znači da jezerski sistem poprima karakteristike barskog sistema. „To je u stvari sukcesivno starenje jezera. U njemu se intenzivno akumuliraju nutritienti (pre svega azot i fosfor, kao posledica zemljoradnje), koji podstiču intenzivan razvoj algi. Menja se živi svet. Mnoge alge svojim vodenim cvetom proizvode toksine, kao na primer modrozelene alge, što degradira čitav ekološki sistem“, objašnjava Zdraveski. „Da bi se ovi negativni trendovi sprečili i smanjili, projektne aktivnosti su usmerene ka tim konkretnim problemima (mnoge od njih su započele kao mali projekti, koje su sprovele nevladine organizacije preko programa GEF-a).

Zemljoradnici se podučavaju kako da smanje upotrebu hemikalija i pesticida, otvaraju se agrohemijske laboratorije i uspostavlja se sistem agrometeoroloških stanica, organizovano se sakuplja smeća u svim selima, sve to predstavlja veliki projekat za smanjenje negativnog uticaja Velike reke (Golema reka), najveće pritoke Prespanskog jezera, u kojem učestvuje kao donator i SDC (Švajcarska agencija za razvoj)“, dodaje Sekovski. U 2006. godini GEF je odobrio dugoročni prekogranični projekat koji se sprovodi u saradnji sa vladama Makedonije, Albanije i Grčke. Vrhunac saradnje je bio potpisivanje međunarodnog, trilateralnog Ugovora o integralnom upravljanju basenom Prespe (2. februara 2010. godine, kada se obeležava Svetski dan vodnih staništa).

Ministar za zaštitu životne sredine i prostorno planiranje Republike Makedonije, dr Nedžati Jakupi, kaže da je taj veliki projekat, vredan 4,3 miliona dolara, važan za tri države i za region. „Saradnja tri države je odlična. Potpisivan- jem ugovora, vlade su se i pravno obavezale na saradnju, deset godina pošto su zajednički izdale zvanična saopštenja da će se zalagati za saradnju sa ciljem da se očuva ekološki sistem Prespanskog jezera i njegovog basena“, ističe ministar. Prva komponenta projekta predviđa izradu Plana za upravljanje jezerskim slivom, koji je usaglašen sa svim zakonodavnim propisima Evropske unije. Prvi put će biti definisan tačan status voda jezerskog sliva, preko godišnjeg monitoringa voda koji će pratiti oko 40 parametara. U drugoj komponenti fokus je na poljoprivredi i upravljanju šumama, sa ekološkim pristupom, dok treća komponenta predviđa prekogranični monitoring sistema životne sredine, formiranje zajedničke baze podataka i inicijative za konzervaciju biodiverziteta. Četrvrta i peta komponenta su usmerene ka radu zajedničkih tela, radnih grupa, susreta i Dok smo boravili u Prespi, imali smo prilike da vidimo kako funkcioniše jedna od ovih aktivnosti. Prisustvovali smo uzbudljivom događaju – uzimanju primeraka riba i jezerske vode (radi redovnog monitoringa), koji je uz pomoć lokalnih ribara izvršio Hidrobiološki zavod iz Ohrida. Ekipa ribara i naučnika se sastala u selu Asamati. Ulazak u čamce je morao da se obavi pomoću traktora, zbog toga što je pesak bio mokar od kiše koja je padala čitav dan. Prespansko jezero je unikatno i po tome što je jedino jezero na Balkanu sa peščanim plažama. Sitan pesak je svojevrsna geološka retkost, glacijalnog je porekla, stvaran hiljadama i hiljadama godina. Ulazak u čamce, uz talase i vetar koji je povijao trsku na obali, dok je sunce zalazilo, a svetlost se polako gasila, za biologe i kolegu fotoreportera je bio pravi mali izazov da se sačuva oprema, a i suva odeća. Glavnu ulogu u ovoj maloj avanturi, koja je već zašla u period sumraka, imao je Sali Zulal, lokalni ribar. Sali je uspeo da sačuva i opremu i suve noge aktera u ovom procesu, uprkos uzburkanom jezeru i mraku koji je padao. Vešto je izvukao specijalne mreže i izveo bezbedno malu flotu čamaca ponovo na peščanu obalu.

Sali Zulal je predsednik Udruženja ribara „Prespanski krap“ iz Resena. On kaže da oko 80 odsto lokalnih žitelja živi od ribarenja. „Moj otac i moja braća su takođe ribari. Ribarenjem se bavim već 25 godina, a jezero i ja smo veliki prijatelji. Cilj nas ribara je da sačuvamo riblji fond, da uspostavimo red, čuvarske službe i sprečimo divlje ribarenje. Nadamo se da će nam ovaj projekat pomoći u tome“, kaže on. Zoran Spirkovski, rukovodilac Odeljenja za ribarstvo u ohridskom Hidrobiološkom zavodu i njegova koleginica Dušica Ilić Boeva su nam kasnije, uz šolju toplog čaja, stručno objasnili proces kojem smo prisustvovali: „Uz pomoć ribara smo prethodnog dana na posebno izabranoj lokaciji u jezeru postavili specijalne mreže, koje smo večeras izvukli. Ribu koja se uhvatila ćemo izmeriti i proceniti, prema metodologiji koju su usaglasile sve tri države. Pratimo stanje endemskih vrsta, posebno endemične prespanske pastrmke, riblja mrestilišta, populacije neautohtonih, invazivnih vrsta (veštački unesene vrste, koje su nažalost prisutne u jezeru), zatim vršimo procenu riba po vrstama, koliko je onih koje ulove kormorani i vodimo ribolovnu statistiku. Monitoring je važno oruđe za praćenje i ocenu stanja ihtiofaune“, objašnjavaju biolozi. Osim ribama, Prespansko jezero je bogato i pticama. „Ima na stotine galebova ove godine. Ne vidi se plaža od njih“, kaže Kiril Jonovski, nepresušni izvor podataka o jezeru i njegovoj okolini. Čitavih osam i više decenija on posmatra jezero i beleži podatke o njegovom stanju. Svoje opservacije i informacije ovaj nekadašnji novinar i publicista zapisao je u dve knjige o Prespanskom jezeru. „Pre oko mesec-dva došlo je dvanaest labudova, što je retkost. A pelikani i kormorani stalno kruže iznad vode.“

Dr Ljupčo Melovski, koji je angažovan kao ekspert na projektu, objašnjava da je jezero zbog svojih karakteristika – trske, vlažnih livada, blata i jedne poplavne šume (koja je nažalost prilično degradirana), kao i zbog bogate flore i faune, uvršteno u Ramsarsku listu vodnih staništa od globalnog značaja za migratorne vrste ptica. Lokalitet Ezerani na severnoj obali jezera je proglašen strogim prirodnim rezervatom (u procesu je promena njegovog statusa u park prirode, sa blažim režimom zaštite). Na ovom lokalitetu se mogu videti zaista retke vrste ptica: pelikani, kormorani, vrste ugroženih patki, gnjurci, pa čak ponekad i flamingosi. Prespansko jezero je gnezdilište dalmatinskog pelikana, a na ostvu Golem grad se nalazi kolonija kormorana. Ovo ostrvo, jedno od četiri koja postoje na jezeru i jedino u vodama koje pripadaju Makedoniji, naziva se i Zmijsko ostrvo, zbog mnogobrojnih vodenih zmija koje se mogu videti na njegovoj obali. Ono je i bogato pošumljeno endemičnom fojom koju kormorani koriste da bi svili svoja gnezda, ali koju i uništavaju svojim izmetom, sušeći koru drveta. Biolozi kažu da je to jedan od mnogobrojnih primera kada jedna prirodna vrsta uništava drugu, podjednako retku i vrednu.

Ali, u takvim slučajevima nauka se obično ne meša, ostavljajući prirodi da uredi stvari... Ipak, ne valja ostaviti sve na teret majke prirode. Mladi ljudi u Prespi sve više shvataju da priroda i čovek treba da funkcionišu u kohabitaciji. Ljupčo Krstevski, Vesna Prinzevska, Nataša Zdraveska i Sonja Fuzevska su svoju mladost, energiju, znanje i ljubav prema rodnom kraju stavili u funkciju zaštite jezera. Svi oni su članovi u Koaliciji za perspektivnu Prespu, u koju je uključeno 12 nevladinih organizacija i koja je, kao i mnoge druge institucije, uključena kao partner u projekat GEF-UNDP. Rade na promociji, edukaciji stanovništva i podizanju javne svesti kroz ekološke kampanje. Kažu da veruju u održivi razvoj Prespe, a da u svemu tome ključnu ulogu imaju ljudi. „Postoji trend iseljavanja iz Prespe, posebno mladih ljudi. Oni ne vide budućnost ovde. Nadamo se da će ih nove perspektive koje otvara UNDPGEF projekat ipak zadržati kod kuće. Postoje mnoge mogućnosti koje nudi, na primer, nova strategija održivog turizma. Zaista se nadam da će ljudi prepoznati brojne potencijale prespanskog regiona, uključujući i prirodno i kulturno nasleđe. Na primer, postoje neki zaboravljeni zanati, kao što je keramičarstvo. U Resenu se svake godine održava Internacionalna keramičarska kolonija. Umetnici iz celog sveta se okupljaju da bi stvarali inspirisani jezerom i čitavim regionom. U gradskom Kulturnom centru imamo vrednu i bogatu kolekciju keramičarskih umetničkih predmeta. S druge strane, u Prespi radi samo jedan keramičar“, kaže Ljupčo Krstevski. Sonja Fuzevska dodaje da bi ljudi trebalo da se edukuju i savetuju kako da na održivi način koriste lokalne resurse i nasleđe. „Smatramo da oni svi vole svoj kraj, a posebno su vezani za jezero. Upravo zato je ovaj projekat uspešan, jer, između ostalog, investira u ljude i poštuje njihove potrebe i kapacitete“, kaže ona.

A ljudi koji žive u regionu Prespe su, kao i samo jezero, pitomi i blagorodni. Žive tiho, čuvaju svoju tradiciju, ali su otvoreni za nove projekte i savremene principe. Menjaju navike, posebno one koje loše utiču na njihovu okolinu. „Ljudi su ovde posebni“, stiže i potvrda sa strane, od najneobičnijih turista, francuskog para Žan-Kloda i Daniele Alar, koji su na proputovanju kroz Balkan nekoliko dana boravili na Prespi. „Mi ne posećujemo muzeje i spomenike, već pijace, da bi se upoznali sa ljudima. Zanimaju nas ljudi i volimo da stvaramo prijateljstva i kontakte. A prema ovdašnjim ljudima smo odmah osetili veliko poverenje, oni su pitomi, željni da pomognu, sa njima se lako komunicira“, dodaju francuski turisti, oduševljeni spokojem koji su našli, mirnim snom i tišinom sa početka naše priče...

Reportaža je objavljena u izdanju National Geographic Srbija za decembar 2010. godine.

AUTOR: Marijana Ivanova
Izvor: nationalgeographic.rs

Leave a comment









logo2

Ukratko o nama

DPA Sombor je sportsko-rekreativni ronilački klub iz Sombora. Na našim stranama možete da pogledate akcije i razna dešavanja u kojima je DPA Sombor učestvovao kao i mnoge druge stvari koje Vam mogu poslužiti za proširivanje znanja o ronilačkom sportu kao i podvodnom svetu uključujući sve njegove stanovnike, biljke i životinje!

Kontaktirajte nas

064.611.37.97
goranzelic.so@gmail.com

Venac Živojina Mišića 14, 25 000 Sombor, Srbija

Copyright 2009 Pixel Dizajn © Sva prava zadržava DPA Sombor